Crna Gora sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.
Turizam predstavlja najvažniju gospodarsku djelatnost u Crnoj Gori. Crnu Goru na godišnjem nivou posjeti veliki broj turista.
Iako je Crna Gora površinski mala zemlja, karakteriziraju je pejzaži istinske ljepote visoke planine i duboki kanjoni, široke ravnice, brze rijeke, Skadarsko jezero i slikovita obala mora. Svake godine privlači sve veći broj turista iz inozemstva. Značajan je razvoj turizma (po udjelu turističkih dolazaka 2014. prednjači Budva s 49,7 %).
Primorje i planine, zbog međusobne blizine, doživljavaju se kao cjelina, što se može okarakterizirati kao glavna komparativna prijednost Crne Gore u bogatoj turističkoj ponudi među konkurencijom na tržištu sredozemne i jadranske regije.
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na
jugu Hrvatske. Ime je dobio po hrastovoj šumi, dubravi. Administrativno
je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih
povijesno-turističkih središta Hrvatske. Nalazi se u južnoj Dalmaciji.
Godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske
baštine.
Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se
temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku postao je kao
Dubrovačka Republika jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji
je konkurirao Mletačkoj Republici. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju,
grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16.
stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvitka hrvatskog jezika i
književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici,
dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.